FLIK 2021- prvi Festival lončarstva i keramike u Petrinji

Na petrinjskom Gradskom kupalištu je 9. kolovoza 2021. godine održan središnji program prvog „Festivala lončarstva i keramike – FLIK“. 

FLIK se rodio timskim radom Turističke zajednice grada Petrinje, Otvorenog kermičkog ateljea koji vodi Udruga GRAK te petrinjskog lončara Valentina Valenta i njegovog lončarstva „VAL“. Festival koji je zamišljen kako bi promovirao dugu petrinjsku tradiciju lončarstva i potaknuo sudionike na kreativno stvaralaštvo, počeo je 2. kolovoza u Dječjem vrtiću „Petrinjčica“ radionicom lončarstva za djecu predškolskog uzrasta. Dan kasnije nastavljen je u Lončarstvu „VAL“ radionicom za obitelji s djecom školskog uzrasta, da bi ovog ponedjeljka, na petrinjskom Kupalištu priliku da zavrte lončarsko kolo i pod prstima osjete petrinjsku glinu dobili svi zainteresirani za tajne lončarskog zanata.

Petrinjci su ponosni na svoju lončarsku tradiciju

“Ne mogu vam obećati da neću puno pričati, ali to je zato što sam stvarno zaljubljen u ovo čime se bavim i imam tu sreću da smo danas okupili i ljude koji su zaljubljeni u ovu našu petrinjsku tradiciju i keramiku i naš zadatak je da danas zainteresiramo i sve vas koji ste prvi puta ovdje, da se i vi zaljubite u našu petrinjsku keramiku i lončarstvo“, rekao je pozdravljajući sudionike FLIK-a Valentino Valent, nastavljač petrinjske lončarske tradicije i idejni začetnik ovog Festivala.

U ime Grada Petrinje dobrodošlicu je sudionicima Festivala poželjela gradonačelnica Magdalena Komes.

„Ponosna sam što sam dio ovog trenutka koji je istovremeno nastavak jedne stare i početak nove tradicije lončarstva po kojem je Petrinja poznata. Znamo svi da smo u Petrinji imali cijelu jednu ulicu koja se bavila tim poslom. Od tih starih majstora preostao nam je još samo gospodin Stanešić sa svojom obitelji koja je još uvijek aktivna u tome, ali sretna sam što se ta tradicija nastavlja preko Valentina Valenta i svih njegovih suradnika koji su stvorili i ovaj Festival lončarstva i keramike. Nadam se da je ovo početak jedne nove, lijepe priče i dokaz da se nakon katastrofe koja nas je zadesila ipak događa i nešto lijepo, da imamo i lijepe, pozitivne priče, a najsretnija sam upravo zbog tog nastavka tradicije lončarstva u Petrinji po kojoj je ona i poznata. Moram priznati da sam se još kao „klinkica“, budući da sam stanovala u blizini gospodina Stanešića, jako voljela igrati glinom i stalno sam dolazila i „krala“ glinu i radila kojekakve figurice – hvala na tome stric Mata. Mi ćemo kao Grad podržati svaku ovakvu manifestaciju, u ovim trenucima skromnije, ali nadamo se da će već nagodinu ovaj Festival zaživjeti s još više sudionika i još više zaljubljenika u lončarstvo“, kazala je Komes.

Glina je medij koji povezuje ljude

Uspješan rad sudionicima Festivala poželjela je i Ivanka Držaj, direktorica Turističke zajednice grada Petrinje, zahvalivši pri tom svima koji su prepoznali i podržali ovo prvo izdanje Festivala lončarstva i keramike u Petrinji.

„Svakako želim zahvaliti Ministarstvu kulture i medija – oni su financijski podržali ovu našu manifestaciju. Također zahvaljujem i Hrvatskoj turističkoj zajednici, a nadasve Gradu Petrinji bez čije podrške ovo ne bi moglo ni nastati. Želim zahvaliti i svima vama, jer bez svih vas koji ste se prijavili na ove radionice, ovog Festivala ne bi bilo. Znači, najveći, najbitniji akteri cijelog ovog Festivala ste upravo vi“, kazala je Držaj.

Uz Lončarstvo „VAL“ Valentina Valenta i Turističku zajednicu grada Petrinje, jedan od organizatora ovog Festivala je i Otvoreni atelje Udruge Građanski aktivizam (GRAK).

„Drago mi je da su se Petrinjci odazvali u ovako velikom broju i drago mi je što su došli i brojni korisnici naših projekata. Trenutno Udruga GRAK provodi dva projekta koje financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Jedan od njih je Otvoreni keramički atelje koji u Petrinji ima oko 120 korisnika i drugi je Keramika 54+ koji se provodi online. To je zanimljiv projekt za sve koji žele učiti keramiku online, a stariji su od 54 godine i žive u Sisačko-moslavačkoj županiji. Mi smo ovdje pozvali sve naše druge građane da malo dođu vidjeti zašto smo se mi zaljubili u keramiku i stvarno nam je velika radost što možemo podijeliti to naše zadovoljstvo u radu s keramikom sa svima njima. Petrinja ima dugu lončarsku tradiciju. Mi smo sretni da smo tu tradiciju nastavili – prije svega naš gospodin Stanešić, nakon njega Valentino Valent, a onda je on podijelio to svoje znanje sa svima nama i mi smo sretni. Mi u našoj Udruzi volimo reći da glinu doživljavamo kao medij koji povezuje ljude. Dakle, ljudi dođu raditi s keramikom, druže se. Tako spriječimo i socijalnu izoliranost onih, pogotovo ugroženih skupina, kao što su osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi, međutim općenito mi kažemo da je glina medij kojim mi „lijepimo“ našu zajednicu – glina povezuje ljude“, kazala je Palma Miličević, predsjednica GRAK-a.

Stucka, posuda po kojoj smo prepoznatljivi

Festival lončarstva i keramike otvorio je najstariji živući petrinjski lončar, majstor Matej Stanešić koji je sudionicima, uz „priče s lončarskog ognjišta“, prezentirao tradicionalnu petrinjsku stucku.

„Što je stucka? Stucka je danas naš petrinjski suvenir. Na nju stavljamo petrinjski grb i petrinjsku pjesmu, koja se danas, od ovog potresa, slabo pjeva u Petrinji. Nekada su ljudi u okolici Petrinje i ne samo Petrinje, nego i u Turopolju, na Banovini i u Posavini nosili vodu na polje u toj stucki jer je napravljena od zemlje i dugo je voda ostajala hladna u njoj. Nije onda u Petrinji bilo vrtića da bi roditelji mogli djecu ostavljati u njima, nego su djeca išla s roditeljima na polje. Odrasli bi stavili u grm veliku stucku vode od 10 litara. Djeca su bila u grmu, u hladu, a roditelji su sušili sijeno ili su kopali u polju kuruzu. Djeca nisu mogla dignuti tu stucku od 10 litara koja je obično bila začepljena kuruznim otučkom i napiti se vode. Stari lončari su onda izmislili „dudu“ na ručki stucke, tako da je dijete samo nagnulo stucku i napilo se vode, a roditelji nisu morali ostavljati motiku ili vile i prekidati posao“, objasnio je majstor Stanešić.

Šesta generacija u familiji lončara

U obitelji Stanešić ončarstvo ima dugu tradiciju: „Ja sam inače šesta generacija u familiji lončara. Petrinja je bila poznata po lončarstvu. Lončarska je bila cijela Gajeva ulica koja se nekad zvala Nova cesta i u njoj je svaka kuća bila lončarstvo. Bilo je više od 40 majstora, ali je interesantna stvar da nikad nisu jedan drugom konkurirali na tržištu. Svaki je imao svoje tržište. Jedni su išli u Veliku Goricu, drugi u Pokupsko, moji Stanešići su išli u Popovaču, moj stric je čak išao u Kladušu. Nekad su se na kolima vozile te posude i bilo nas je po cijelom ovom okrugu Banovine, Pokuplja i Posavine. Što se tiče lončarstva, Petrinja je bila poznata i po svojoj glini. I danas je imamo dobre, kvalitetne i zato je taj zanat bio proširen u Petrinji i dobro vođen. Lončarstvo je bilo glavni obrt u gradu Petrinji, znači, bilo je više od 40 majstora, a danas nas u cijeloj Hrvatskoj nema tri. Ovaj moj učenik Valent koji je kod mene izučio, on je sad najmlađi od tih lončara“, ispričao je Stanešić, majstor koji je svojedobno sudjelovao i na međunarodnim lončarskim natjecanjima poput onih u Berlinu i Münchenu.

U tajne lončarskog zanata (poput one da je glinu na lončarskom kolu lakše oblikovati s komadićem kože u ruci), majstor Stanešić je zajedno sa svojim učenikom Valentinom Valentom i njegovim učenicima, poput Silvija Radoševića, upućivao brojne posjetitelje Festivala lončarstva i keramike.

Bogat program FLIK-a, za svakoga po nešto

Za sudionike je inače bilo organizirano nekoliko radionica – obiteljska, radionica za početnike na lončarskom kolu te „glinena kolonija“ koja je imala slobodan stil i u kojoj su polaznici u društvu akademskog grafičara i slikara Ivana Novaka mogli od gline modelirati nešto po vlastitom izboru (skulpture, reljefe, nakit..).

Da je glina zaista medij koji „lijepi“ zajednicu i povezuje ljude, moglo se vidjeti danas na petrinjskom Kupalištu – opušteni, uživljeni u posao, rame uz rame, glinu su oblikovali bake i djedovi sa svojim unucima, roditelji s djecom, veliki s malima, mladi sa starima, prijatelji, znanci, neznanci…

Među sudionicima prvog FLIK-a bile su i Dijana Sabolić i Goranka Vujić:

„Nije nam baš prvi susret s glinom, mi smo u online Keramika 54+ i to nam je hobi, mi se time bavimo, volimo to, kreativne smo i to nas zanima. Lijepo iskustvo, jako puno naučimo, recimo tih nekih novih tehnika – kako ovladati glinom, kako je oblikovati. Danas – sutra, nikad se ne zna, sad smo starije pa ćemo se možda i baviti time. Ali za početak ćemo napraviti neke poklone, pa ćemo odnijeti našim prijateljima, ostat će i nama. Stvarno to je jedan odmor za živce. Svima to preporučujemo i lijepo je za Petrinju da se njeguje tradicija. Jako lijepo i zato smo posebno sretne. Predivan nam je i profesor, naš Valent. On nam je glavni i super nam je. Malo se nekad pomučimo, nekad nam to što radimo malo i pukne, nekad bude lijepo, ali to je tako u životu“, ispričale su Dijana i Goranka.

Bacanje glinenih žabica

Za najmlađe, u sklopu FLIK-a organizirano je i bacanje ekoloških glinenih „žabica“ u Kupu koje su od gline napravili najmlađi sudionici na radionicama održanima 2.i 3. kolovoza).

„Nadamo se da će netko za nekih tisuću godina pronaći neku od ovih keramičkih žabica kao otisak vremena i pitati se što su to ljudi u nekom davnom tisućljeću prije njih radili“, kazali su organizatori.

Svim malim sudionicima bacanja „žabica“ u vodu na kraju su podijeljene i medalje od pečene gline.

Bacanju „žabica“ nisu odoljeli ni odrasli koji su nagrađeni petrinjskim stuckama.

Program prvog Festivala lončarstva i keramike u Petrinji završio je zajedničkom večerom i izvlačenjem tombole. Uz zadovoljne sudionike, zadovoljni su bili i organizatori, a Valentino Valent obećao je da Petrinja na FLIK može računati i iduće godine: